Prehranom našim pernatim ljubimcima dajemo i mnogo vitamina i minerala koji su im prijeko potrebni, a da toga, najčešće, ni sami nismo svjesni. Za zdravlje papiga potrebna je prije svega raznolika prehrana pa je važno imati na umu da ona isključivo sjemenkama nije dovoljna da bi se zadovoljile sve potrebe za vitaminima koje naše ptice imaju. Doduše, danas na tržištu možemo pronaći mnogo vitaminskih preparata kao dodatak prehrani, no raznovrsna prehrana voćem i povrćem može na prirodan način omogućiti dovoljan unos svih zdravih supstanci.

Kada govorimo o vitaminima, razlikujemo dvije vrste; oni topivi u vodi i oni topivi u mastima.

• Vitamin A (beta karoten)
• Vitamin D
• Vitamin E

Vitamin A se nalazi u jetri i potreban je za dobar vid, isto tako potreban je za borbu protiv infekcija. Vitamin A najčešće nedostaje u prehrani naših pernatih ljubimaca, isto tako neke vrste papiga imaju potrebu za prehranom bogatijom vitaminom A kao što su edeli i amazone. 
Vitamin A možemo naći u većini voća, žutom i zelenom povrću npr. mrkve, bundeve, batati (slatki krumpir), špinat, koji uz vitamin A ima još puno i vitamina E,K,B2,B9 i B6, zatim marelicama, breskvama,dinji, listovima maslačka, crvenim chilli papričicama, brokuli, koja uz vitamin A ima još i puno vitamina E,K, B2 i B9, te u grašku.

Vitamin D omogućava da se apsorbira kalcij u tijelo. Kalcij je jako važan za razvoj, bez dovoljno kalcija ne mogu se razviti kosti. Vitamin D se može unijeti u tijelo na dva načina- sintetizirati u tijelu putem sunčevih zraka ili prehranom npr. pomoću mlijeka. Papigama se vitamin D najlakše može dati kroz razne multivitaminske preparate npr. Prime ili Omnivit.

Kada netko spomene vitamin E, većini nam prvo na pamet padne Popaj i špinat. Vitamin E ima puno korisnih svojstava, no najvažnije je da je antioksidant koje naše tijelo, pa tako i tijelo naših ljubimaca, treba kako bi spriječilo uništavanje stanica kemikalijama. Nedostatak vitamina E može prouzročiti atrofiju mišića, anemiju, itd.
Možemo ga pronaći u svježem zelenom lisnatom povrću (npr. špinat), slatkim krumpirima ( batat), sjemenkama suncokreta*, zatim u šparogama, brokuli, koja ima još puno vitamina E, K, B2, B9, B5 i C, te bademima i orasima* 
* kod ovih namjernica oprez! Treba ih davati u malim količinama jer su jako masne.

• Vitamin K
• Tiamin (B1)
• Riboflavin (B2)
• Niacin (B3)
• Biotin (B7)
• Folna kiselina ( B9)
• Kobalamin (B12)
• Vitamin B5
• Vitamin B6
• Vitamin C

Vitamin K osigurava ispravno zgrušavanje krvi, isto tako je važan za pravilan rad jetre. Doduše, većina oblika prehrane osigurava dovoljno vitamina K. 
Vitamin K se može naći u zelenom povrću; kao što su špinat, brokula, lišće celera i peršina, itd. Isto tako proizvode ga bakterije u crijevima, pa ako zateknete vašu papigicu kako gricka vlastiti izmet, znate koji joj vitamin nedostaje.

Dobro je imati na umu da predoziranje vitaminom K kod ptica još nije zabilježeno. Važno je i napomenuti da neke vrste papiga, točnije konure, trebaju prehranu bogatiju ovim vitaminom.

Vitamin B1 omogućava normalno funkcioniranje živčanog sustava, isto tako svi B vitamini su važni za reprodukciju.
B1 možemo unijeti u organizam pernatih ljepotana putem naranča, grožđica, crvenog graha, graška, krumpira, šparoga, sjemenki sezam.

Riboflavin( B2) omogućava oslobađanje energije iz ugljikohidrata, masti i proteina. 
B2 se najčešće nalazi u šparogama, piletini, brokuli i špinatu.

Niacin (B3) osigurava razgradnju masti i proteina, pa je zbog toga važan za funkcioniranje organizma. 
B3 se može naći u gotovo svoj hrani, najviše ga, doduše, ima u životinjskim proizvodima, dok je u biljkama većinom u tragovima. Izvori su: piletina, kikiriki*, sjemenke sezama* i suncokreta*, gljive, grašak, krumpir... 
* davati u malim količinama jer su masni.

Biotin (B7) prije svega služi za rastvaranje masti i amino kiselina.
Možemo ga naći u riži, bananama, piletini,...

Folna kiselina (B9) je korisna za izbacivanje loših elemenata iz bubrega.
Izvori bogati B9 su: špinat, brokula, naranče, banane,...

Cobalmine (B12) je zaslužan za razvoj ptića. B12 najčešće i najlakše nalazimo u vitaminskim preparatima.

Vitamin B5 služi za proizvodnju masti, vitamina D, crvenih krvnih stanica i neurotransmitera.
Večina mješavina sjemenki pruža dovoljnu količinu vitamina B5. No, osim kroz sjemenke, može se dati i kroz sjemenke soje, banane, brokulu, kukuruz, rižu, dinju, krumpir, ...

Vitamin B6, za razliku od vitamina B5, služi za stvaranje i razgradnju ugljikohidrata, masti i proteina. 
Nalazimo ga i u biljnim i u životinjskim proizvodima, no jako ga je malo zapravo sačuvano u tijelu. Večina prehrani sjemenkama zahtjeva dodatak vitamina B6 za rast. Dobri izvori su: banane, kukuruz, sjemenke suncokreta, bundeva, piletina,krumpiri, grejp, špinat, grašak, orasi, ...

Vitamin C pomaže pri formaciji i održavanju proteina koji tvori osnovno vezno tkivo, te pomaže povezati mišićno tkivo. Uz to, pomaže i pri zacjeljenju rana, te izgradnji imuniteta prema raznim infekcijama.
Nalazimo ga u svim agrumima, jagodama, kiwiu, brokuli, zelenim paprikama, rajčicama, dinji, šparogama, grašku, krumpirima, bananama, mrkvi, te gotovo svom tropskom voću.